Koža je najveći organ ljudskog tijela i prva linija kontakta s vanjskim svijetom. Njezina osnovna uloga je zaštitna: sprječava gubitak vlage, štiti od mikroorganizama i štetnih tvari te selektivno bira ono što može proći u unutrašnjost organizma.

Kod djece je ta zaštitna funkcija još u razvoju, zbog čega je dječja koža osjetljivija na vanjske utjecaje. Upravo tu ključnu ulogu ima mikrobiom dječje kože – nevidljivi, ali iznimno važan saveznik zdravlja kože.

Mikrobiota i mikrobiom kože – u čemu je razlika?

Poput crijeva, i koža ima svoje “stanovnike” – komenzalne mikroorganizme, odnosno bakterije, gljivice i viruse koji prirodno žive na njenoj površini. Taj skup mikroorganizama naziva se mikrobiota kože i on je ključan za:

• očuvanje funkcije kožne barijere
• sudjelovanje u važnim fiziološkim procesima u koži
• zaštitu od patogenih mikroorganizama

Često se pojmovi mikrobiota i mikrobiom koriste kao sinonimi, no između njih postoji važna razlika:

• Mikrobiota – odnosi se isključivo na mikroorganizme koji žive u određenom okolišu (u ovom slučaju, na koži).
• Mikrobiom – širi pojam koji uključuje mikroorganizme, njihove gene te okolišne uvjete u kojima žive.

Mikrobiota kože ne nalazi se samo na njezinoj površini. Ona je prisutna:

• na površini epidermisa
• unutar folikula dlake
• u dubljim slojevima epidermisa

Ova složena mreža mikroorganizama ima snažan utjecaj i na imunološke funkcije organizma, osobito u ranoj dobi.

Zašto je mikrobiom dječje kože posebno osjetljiv?

Zdrava dječja koža razlikuje se od kože odraslih na više razina:

• tanja je
• ima slabije razvijenu barijernu funkciju
• brže gubi vlagu
• osjetljivija je na iritanse

Iako se često pretpostavlja suprotno, mikrobiom dječje kože je raznolikiji nego kod odraslih. Ta raznolikost je izuzetno važna jer doprinosi pravilnom “treningu” imunološkog sustava i otpornosti kože.

Zbog toga je kod djece posebno važno ne narušavati prirodnu ravnotežu mikrobioma, osobito agresivnim ili neprilagođenim proizvodima.

Kako se razvija mikrobiom?

Mikrobiom se počinje oblikovati već pri samom rođenju. Tijekom poroda i dojenja, dijete dolazi u kontakt s majčinim komenzalnim bakterijama, koje čine temelj njegovog ranog mikrobioma.

Nakon toga, izloženost mikroorganizmima nastavlja se svakodnevno kroz:

• kontakt s roditeljima
• bliske članove obitelji poput baka, djedova i braće i sestara
• kućne ljubimce
• okoliš u kojem dijete boravi, koji je prirodno bogat mikroorganizmima
  

Tijekom prvih godina života mikrobiom postupno sazrijeva, razvijajući se u jedan od najkompleksnijih ekosustava na svijetu. To je dinamičan proces u kojem se sastav mikrobioma neprestano mijenja i prilagođava.

U tom razdoblju, ali i kasnije, prehrana ima izuzetno važnu ulogu u oblikovanju mikrobioma. Istraživanja pokazuju značajne razlike u sastavu crijevne mikrobiote između djece hranjene majčinim mlijekom i one hranjene adaptiranim mlijekom.

Sastav mikrobioma dodatno se mijenja:

• sa svakim uvođenjem nove hrane
• promjenama prehrambenih navika
• tijekom rasta i razvoja

Istodobno, s vremenom se povećava mikrobna raznolikost, što se smatra jednim od ključnih pokazatelja zdravog i otpornog mikrobioma.

Utjecaj kozmetike na mikrobiom kože

Primjena kozmetičkih proizvoda na kožu može značajno utjecati na ravnotežu mikrobiote.

Proizvodi poput:

• sapuna
• šampona
• gelova za tuširanje
• losiona i krema

mogu promijeniti hidrolipidni film koji prirodno prekriva kožu. Time se može smanjiti raznolikost mikrobiote i narušiti stanje tzv. eubioze – ravnoteže mikroorganizama na koži, sluznici i vlasištu.

U posljednjih desetak i više godina, osobito u razvijenim zemljama, bilježi se porast:

• kožnih alergija
• preosjetljivosti
• atopijskog dermatitisa

kod djece i odraslih. Iako se radi o multifaktorskom problemu, sve se više pažnje posvećuje ulozi:

• sastojaka u kozmetici
• pretjeranog čišćenja
• česte upotrebe antibiotika i steroida

koji mogu dugoročno izmijeniti prirodno okruženje mikrobiote kože.

Suvremeni pristup: podrška mikrobiomu kože

Napredak u kozmetičkim istraživanjima doveo je do razvoja sastojaka koji su usmjereni upravo na očuvanje i podršku mikrobiomu kože. Među njima se posebno ističu:

• prebiotici – hranjive tvari koje potiču rast korisnih mikroorganizama
• postbiotici – korisni spojevi nastali djelovanjem mikroorganizama
• prirodni, organski certificirani sastojci koji poštuju fiziologiju dječje kože

Kozmetika koja je prilagođena mikrobiomu može pomoći u:

• očuvanju funkcije kožne barijere
• smanjenju iritacija i preosjetljivosti
• održavanju dugoročnog zdravlja kože

Kao primjer takvog pristupa, postoje proizvodi čija je formulacija testirana na utjecaj na mikrobiom kože, uključujući i neovisne certifikacijske ustanove poput MyMicrobiome, koji testiraju i procjenjuju utjecaj proizvoda i sastojaka na ravnotežu mikrobioma.

Mikrobiom dječje kože nije trend, već temelj zdravlja kože. Razumijevanje njegove uloge pomaže roditeljima donositi informirane odluke o njezi, s naglaskom na:

• nježnost
• minimalizam
• očuvanje prirodne ravnoteže

Njegujući mikrobiom od najranije dobi, stvaramo preduvjete za otpornu, zdravu kožu – danas i u godinama koje dolaze.

Ne zaboravite – mikrobiom naše kože ima koristi kada više vremena provodimo na otvorenom, kada djeci dopustimo igru u prirodi – pa čak i u zemlji – i kada im se ponekad u toj igri pridružimo.

Važno je biti pažljiv pri odabiru proizvoda za svakodnevnu higijenu, osobito antibakterijskih sapuna i dezinfekcijskih sredstava. Vrijedi obratiti pažnju i na sastav proizvoda poput antiperspiranata, pasti za zube, tekućina za ispiranje usne šupljine i sredstava za čišćenje lica. Svi ti proizvodi mogu potencijalno narušiti ravnotežu mikrobioma kože.

U ovom slučaju vrijedi pravilo „manje je više“ – korištenje manjeg broja proizvoda, s kraćim popisom sastojaka i rjeđom primjenom, omogućuje mikrobiomu da se oporavi i ponovno uspostavi ravnotežu.

Kada je moguće, preporučuje se odabir proizvoda koji su certificirani kao „Microbiome-friendly“.

Jeste li znali?

Znanstvena istraživanja pokazuju da u i na ljudskom tijelu živi više mikroorganizama nego ljudskih stanica.

Ljudski mikrobiom sastoji se od 10 do 100 bilijuna (trilijuna) simbiotskih mikrobnih stanica, prvenstveno bakterija, od kojih se najveći dio nalazi u crijevima, ali značajan udio nastanjuje i kožu.

Gledano po broju stanica, mikroorganizmi koji žive na i u ljudskom tijelu brojniji su od ljudskih stanica u omjeru otprilike 1,3 : 1, a ukupna masa tih mikroorganizama iznosi oko 1–3 % tjelesne mase osobe u kojoj žive.
Za osobu tešku 60 kilograma, to znači približno 0,6 do 1,8 kilograma mikroorganizama.

Za dijete, prema istoj formuli to može značiti sljedeće: dijete između 12 i 18 mjeseci starosti (10 kg) ima 6–7 trilijuna bakterijskih stanica ukupno.

Ovi podaci jasno pokazuju da mikroorganizmi nisu “nepoželjni gosti”, već sastavni i neizostavni dio ljudske biologije, s važnom ulogom u zdravlju kože, imunološkom sustavu i općem balansu organizma.